Štetni efekti prekomernog unosa soli


Ishrana Principi zdrave ishrane Principi zdrave ishrane

Umerena upotreba soli doprinosi pravilnom funkcionisanju organizma. So popravlja ukus hrani  i odličan je izvor joda, minerala važnog za normalan rad štitaste žlezde. Preslana hrana sa druge strane goji i podiže krvni pritisak. Količina do 5 g (1 kašičica) dnevno je količina soli koja je preporučena  kao dovoljna za odraslog čoveka.

Kuhinjska so ili natrijum-hlorid je jedno od najrasprostranjenijih jedinjenja u prirodi koje čovek u ishrani koristi kao začin ili kao sredstvo koje utiče na kvalitet spremljenog jela. Kuhinjska so je glavni izvor natrijuma koji ima ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima poput održavanja krvnog pritiska i održavanja nervnog sistema. Ipak, prekomerna upotreba soli izaziva i pojavu mnogih oboljenja.

Visok krvni pritisak

So reguliše održavanje ravnoteže nivoa tečnosti u organizmu i njen nedostatak dovodi do funkcionalnih poremećaja mišića a ponekad i do oštećenja nervnog sistema. Unos soli je u direktnoj vezi i sa krvnim pritiskom, pa preterani unos može dovesti do hipertenzije koja dalje izaziva srčani ili moždani udar.

Gojaznost

Prekomerni unos soli utiče i na gojaznost jer nakuplja vodu u organizmu i povećava telesnu težinu. Najviše soli unosimo konzumiranjem brze hrane, mesnih prerađevina, umaka ili konzervisanih namirnica.

Štitna žlezda

Pravilan rad štitne žlezde zavisi od joda koji se unosi hranom ili vodom. Kako bi se sprečile posledice nedostatka joda u organizmu, od 1953. godine se u našoj zemlji vrši jodiranje kuhinjske soli. Dnevne potrebe za jodom podmiruju oko 2 kafene kašičice ove soli i na taj način rad štitne žlezde drže pod kontrolom. Preporuka je da se so dodaje tek nakon kuvanja hrane, gubitak joda kuvanjem može iznositi i preko 50%.

Višak soli negativno deluje na organizam i njegov unos treba svesti na minimalnu meru ili početi sa korišćenjem dijetalne soli. Izbor zdravih soli poput integralne morske, kalijumove, rafinisane ili cvetne je sve veći, a njihovo korišćenje umesto kuhinjske smanjuje rizik od karcinoma želuca, pomaže u boljem radu bubrega i ima terapeutsko dejstvo.

Savet: Celerova so je jedna od alternativa koja se upotrebljava u dijetalnoj ishrani i koja jelima daje prijatnu aromu. Sadrži 40% celera, a ostalih 60% je jodirana morska so. Dobra je kao duaretik i stimuliše varenje.


Preporučeni proizvodi

Ulje nim 30ml eterra

Biljka nim je vrlo popularna jer efikasn...

Detoks - Pure 30g Yogi Tea

Mešavina biljnog čaja za detoksikaciju o...

Sok aronija 750ml Šljivko

Biljka aronija (Aronia Melanocarpa) je b...

Kalijumova so 100g

Preporučuje se kod povišenog krvnog prit...

Banana čips BIO 100g

Sastojci: banana, ulje od kokosa, int. š...


Pogledaje još

Sirće jabukovo 1l Ekofarm

Ovaj proizvod dobijen tradicionalnom met...

Heljda BIO 200g

Heljda je planinska zeljasta biljka koju...

Brašno od lana 500g Uvita

Obezmašćeno laneno brašno. Lan sadrži om...

Galete pirinčane slane 100g

Galete od integralnog pirinča punog ukus...

Ulje makovo 0.25l staklo

Toplo harmonično ulje, čija će aroma pos...


Komentari

Vaše ime i prezime*
Vaš email*
Vaš komentar*


Srodni tekstovi:


Ovsena kaša - zdrava hrana za celu porodicu

Zdrav način života ne znači svakodnevno višečasovno treniranje i pridržavanje strogog plana i...

Detaljnije

Prirodni lekovi - začini

Mnogi začini koje svakodnevno upotrebljavamo u kulinarstvu, osim što daju ukus jelima, sadrže...

Detaljnije

Maligna oboljenja ishrana bolesnika

Maligna oboljenja pripadaju grupi bolesti koje se mogu lečiti i koje se u velikom broju slučajeva mo...

Detaljnije

Šta je miso pasta?

Miso je pasta koja se dobija dugotrajnim procesom fermentacije sojinih zrna, ječma, soli, pirinča, a...

Detaljnije

Registruj svoju prodavnicu na našem sajtu

Saznaj više

Copyright © 2017 Zdravisimo. All rights reserved.
Izrada sajta by GW, SEO by WBS